VIJESTI
Odgovor na izjave lovačkih saveza povodom krivolova na prepelicu
septembar 2016.
septembar 2016.
Veoma je važno javno saopštenje i izjava rukovodstva Lovačkog saveza RS, a i pojedinih lovnih stručnjaka, da je korišćenje vabilica i drugih nedozvoljenih sredstava za masovno odstreljivanje divljači zakonski zabranjeno i istovremeno u suprotnosti sa lovačkom etikom, pa je jasno opredjeljenje lovačkog saveza protiv ovakvih radnji vrlo ohrabrujuće za buduću borbu protiv krivolova.
S druge strane, zabrinjava činjenica da se navedena sredstva ipak koriste od strane članova u LU širom Posavine i da se za ovakve aktivnosti odavno zna, što je čak vidljivo i iz stanja na terenu i na You Tube video snimcima organizovanja lova na prepelicu. Poseban problem predstavlja ponašanje stranih lovaca koje naša LU dovode u RS i FBiH i organizuju lov nedozvolenim sredstvima - vabilicama i puškama petometkama, pa i odstrelom drugih vrsta ptica, posebno ptica pjevačica, što nije naša lovačka praksa i tradicija i što je kod nas zakonski zabranjeno. O krivolovu prepelice i iznošenju drugih navedenih vrsta preko granice, čime se nanosi ekološka i ekonomska šteta entitetima i državi BiH, svjedoče prijave carinskih službi, a postavlja se pitanje i ko ima korist od organizvanja ovakvih lovačkih tura, jer je evidentno da država i javnost sigurno nemaju.
Prema svemu ovome može se zaključiti da unutar lovačkih organizacija postoje dvostruka pravila i stavovi u odnosu prema lovu prepelica vabilicama i da rukovodstvo zna za ove aktivnosti što dovodi u pitanje ozbiljnost njihovog rada i izjava, a i naše povjerenju u njih.
Pored krivolova vabilicama, zaoravanje strnjišta, uznemiravanje, paljenje i krčenje poljoprivrednih parcela u ovom periodu, te prskanje herbicidima posebno negativno djeluje na populacije prepelica i druge divlje vrste. Još jednom napominjemo da ni sezona gnježđenja autohtonih populacija nije gotova, a posebna okolnost je što je ova vrsta ptice do početka septembra u posebno fiziološki stresnom i osjetljivom periodu mitarenja. Svi ovi podaci ukazuju na to da populacija prepelice trpi veliki pritisak, da sezona lova za ovu vrstu počinje prerano i da se odvija na zakonski nedozvoljen način, pa ova vrsta "gubi bitku" što mnogi izgleda ignorišu.
Poziv na bolju saradnju udruženja i lovačkih organizacija je nešto na čemu se mora obostrano raditi. U skoro svim dosadašnjim aktivnostima koja imaju zajedničke interese sa lovstvom obavještavali smo lovačke saveze i društva, ali smo u velikoj većini slučajeva ostajali bez odgovora. Pri tome se misli na sprječavanje ileglane trgovine životinjama, monitoring vrsta na terenu ili spašavanje i rehabilitacija povrijeđenih jedinki.
Kvalifikacije naših udruženja kao organizacija koja se samo deklarativno zalažu za zaštitu prirode su najblaže rečeno neozbiljna i ne mogu se primijeniti na sve organizacije. Neka naša udruženja, sa svojim kapacitetima i u skladu sa svojim interesima integralne zaštite prirode, uvijek stoje na raspolaganju svima koji odgovorno štite prirodu. Međutim, zaštita prirode nije tzv. "uništavanje predatora" ili zaštita pojednih vrsta od kojih grupa ili pojedinac ima interes, bez posmatranja ekosistema kao cjeline, već predstavlja uzgojnu mjeru zaštite lovne divljači. Naša udruženja, s obzirom na ciljeve, a u skladu sa svojim kapacitetima, imaju obavezu da objektivno i argumentima pomažu i rade na zaštiti prirode, zalažu se za istu i sprovode je nad svim vrstama u skladu sa biološkim principima, a bez obzira na naklonost grupa ili pojedinaca prema određenim vrstama, odnosno prema samo nekoliko vrsta lovne divljači. Poznato je da se jedan dio naših aktivnosti svakako odnosi na zaštitu staništa i divljih vrsta na terenu: akcije postavljanja pomoćnih materijala za gnježđenje divljih ptica, akcije čišćenja i uređenja izletišta i vodotoka, pošumljavanje, prihrana divljih vrsta u nepovoljnim uslovima, spašavanje i rehabilitacija divljih životinja i još mnogo toga.
Jovica Sjeničić, predsjednik udruženja
S druge strane, zabrinjava činjenica da se navedena sredstva ipak koriste od strane članova u LU širom Posavine i da se za ovakve aktivnosti odavno zna, što je čak vidljivo i iz stanja na terenu i na You Tube video snimcima organizovanja lova na prepelicu. Poseban problem predstavlja ponašanje stranih lovaca koje naša LU dovode u RS i FBiH i organizuju lov nedozvolenim sredstvima - vabilicama i puškama petometkama, pa i odstrelom drugih vrsta ptica, posebno ptica pjevačica, što nije naša lovačka praksa i tradicija i što je kod nas zakonski zabranjeno. O krivolovu prepelice i iznošenju drugih navedenih vrsta preko granice, čime se nanosi ekološka i ekonomska šteta entitetima i državi BiH, svjedoče prijave carinskih službi, a postavlja se pitanje i ko ima korist od organizvanja ovakvih lovačkih tura, jer je evidentno da država i javnost sigurno nemaju.
Prema svemu ovome može se zaključiti da unutar lovačkih organizacija postoje dvostruka pravila i stavovi u odnosu prema lovu prepelica vabilicama i da rukovodstvo zna za ove aktivnosti što dovodi u pitanje ozbiljnost njihovog rada i izjava, a i naše povjerenju u njih.
Pored krivolova vabilicama, zaoravanje strnjišta, uznemiravanje, paljenje i krčenje poljoprivrednih parcela u ovom periodu, te prskanje herbicidima posebno negativno djeluje na populacije prepelica i druge divlje vrste. Još jednom napominjemo da ni sezona gnježđenja autohtonih populacija nije gotova, a posebna okolnost je što je ova vrsta ptice do početka septembra u posebno fiziološki stresnom i osjetljivom periodu mitarenja. Svi ovi podaci ukazuju na to da populacija prepelice trpi veliki pritisak, da sezona lova za ovu vrstu počinje prerano i da se odvija na zakonski nedozvoljen način, pa ova vrsta "gubi bitku" što mnogi izgleda ignorišu.
Poziv na bolju saradnju udruženja i lovačkih organizacija je nešto na čemu se mora obostrano raditi. U skoro svim dosadašnjim aktivnostima koja imaju zajedničke interese sa lovstvom obavještavali smo lovačke saveze i društva, ali smo u velikoj većini slučajeva ostajali bez odgovora. Pri tome se misli na sprječavanje ileglane trgovine životinjama, monitoring vrsta na terenu ili spašavanje i rehabilitacija povrijeđenih jedinki.
Kvalifikacije naših udruženja kao organizacija koja se samo deklarativno zalažu za zaštitu prirode su najblaže rečeno neozbiljna i ne mogu se primijeniti na sve organizacije. Neka naša udruženja, sa svojim kapacitetima i u skladu sa svojim interesima integralne zaštite prirode, uvijek stoje na raspolaganju svima koji odgovorno štite prirodu. Međutim, zaštita prirode nije tzv. "uništavanje predatora" ili zaštita pojednih vrsta od kojih grupa ili pojedinac ima interes, bez posmatranja ekosistema kao cjeline, već predstavlja uzgojnu mjeru zaštite lovne divljači. Naša udruženja, s obzirom na ciljeve, a u skladu sa svojim kapacitetima, imaju obavezu da objektivno i argumentima pomažu i rade na zaštiti prirode, zalažu se za istu i sprovode je nad svim vrstama u skladu sa biološkim principima, a bez obzira na naklonost grupa ili pojedinaca prema određenim vrstama, odnosno prema samo nekoliko vrsta lovne divljači. Poznato je da se jedan dio naših aktivnosti svakako odnosi na zaštitu staništa i divljih vrsta na terenu: akcije postavljanja pomoćnih materijala za gnježđenje divljih ptica, akcije čišćenja i uređenja izletišta i vodotoka, pošumljavanje, prihrana divljih vrsta u nepovoljnim uslovima, spašavanje i rehabilitacija divljih životinja i još mnogo toga.
Jovica Sjeničić, predsjednik udruženja
Spriječimo krivolov prepelice
16. avgust 2016.
16. avgust 2016.
DIZB je u saradnji sa udruženjima "Naše ptice" i "Centrom za životnu sredinu" apelovao na sve građane da daju doprinos u zaštiti prepelice Coturnix coturnix koja je na meti krivolovaca širom Bosne i Hercegovine. S obzirom na podatke sa terena u ravničarskom dijelu RS, kao i u pojedinim dijelovima FBiH, organizuje se lov na ovu vrstu ptice nedozvoljenim sredstvima - vabilicama uz prekomjeran i neselektivan odstrjel. Naša 3 udruženja će sa timom saradnika širom BiH organizovati praćenje ove vrste i lovnih aktivnosti na području Posavine, Lijevče polja, Semberije i kraških polja.
Svaki slučaj lova nedozvoljenim sredstvima i drugi način kršenja Zakona o lovstvu RS i FBiH evidentiraće se na terenu, a odgovorne osobe biće procesuirane u skladu sa zakonima. O ovim aktivnostima obaviještena su nadležna ministarstva i inspekcije, a o svakom slučaju biće informisani i mediji.
Puni tekst saopštenja možete pročitati ispod.
Banja Luka, Sarajevo, 16.8.2016.
STOP KRIVOLOVU NA PREPELICU
Iako je zvanično sezona lova na prepelice tek počela, tokom praćenja lovnih aktivnosti koji obavljaju naše organizacije na širem prostoru Bosne i Hercegovine, zabilježeni su brojni primjeri korištenja vabilica. Posebno je intenzivno korištenje vabilica na na prostoru Lijevča polja, u Posavini, Semberiji, kao i na kraškim poljima od Trebinja do Bosanskog Petrovca.
Ovim putem upućujemo zahtjev nadležnim ministarstvima, inspektorima i odgovornim lovačkim savezima i udruženjima da u skladu sa propisanim obavezama spriječe krivolov na prepelicu korištenjem vabilica i drugih zakonski nedozvoljenih sredstava. Takođe, pozivamo sve druge pojedince i organizacije da u slučaju krivolova na prepelicu ili pronalaska za lov nedozvoljenih sredstava poput mreža za hvatanje ptica, elektronskih vabilica i sl, iste radnje odmah prijave nadležnim inspekcijama ili našim udruženjima.
Prepelica (Coturnix coturnix) je vrsta iz reda divljih koka koja se gnijezdi se na prostoru zapadnog Palearktika od Engleske i Španije na zapadu do jezera Bajkal u Rusiji na istoku, uključujući i usku zonu na sjeverozapadu Afrike. Prema podacima BirdLife International evropska populacija prepelice u zadnjih 40 godina je opala za više od 50%. Zbog navedenog stanja ova vrsta je zaštićena u najvećem broju evropskih zemalja kao što su Austrija, Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Mađarska, Holandija, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Velika Britanija.
Prema posljednjim istraživanjima procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini gnijezdi između 5.000 i 10.000 parova prepelice. Uz konstantan pritisak u vidu loših praksa upravljanja i intenzivnog uništavanja staništa, loših zakonskih rješenja, manjka inspekcije na terenu i korištenja nedozvoljenih sredstava u lovu, uslovili su da je naša matična populacija svakim danom sve više ugrožena.
S obzirom da je zakonom loše uređeno vrijeme lova ove vrste, od 1. avgusta i traje do 30. septembra, kada sezona gnježđenja još uvijek nije u potpunosti završena, na velikom udaru se nalazi naša matična populacija prepelice. S druge strane, masovno korišćenje elektronskih vabilica, što zakonski nije dozvoljeno, dovodi do privlačenja velikog broja jedinki koje postaju laka meta. Ovako neselektivno i prekomjerno ubijanje mogli bi dovesti u poziciju da se brojnost ove vrsta u narednim godinama smanji u toj mjeri da će biti potrebno uvesti stroge mjere zaštite.
Napominjemo da je krivolov jedan od najvećih pritisaka na ptice, jer pored nekontrolisanog smanjenja brojnosti pojedinih vrsta, istovremeno za posljedicu ima stradavanje drugih nelovnih vrsta, među kojima i mnoge ugrožene i zakonski zaštićene vrste.
U narednom periodu organizacije potpisnice ovog saopštenja kroz kampanje i druge javne istupe nastavit će borbu protiv krivolova u Bosni i Hercegovini.
Za više informacija:
Dražen Kotrošan, 061/356-670, kotrosan@bih.net.ba, Ornitološko društvo “Naše ptice”
Jovica Sjeničić, 066/783-051, dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta
Nataša Crnković, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu
Svaki slučaj lova nedozvoljenim sredstvima i drugi način kršenja Zakona o lovstvu RS i FBiH evidentiraće se na terenu, a odgovorne osobe biće procesuirane u skladu sa zakonima. O ovim aktivnostima obaviještena su nadležna ministarstva i inspekcije, a o svakom slučaju biće informisani i mediji.
Puni tekst saopštenja možete pročitati ispod.
Banja Luka, Sarajevo, 16.8.2016.
STOP KRIVOLOVU NA PREPELICU
Iako je zvanično sezona lova na prepelice tek počela, tokom praćenja lovnih aktivnosti koji obavljaju naše organizacije na širem prostoru Bosne i Hercegovine, zabilježeni su brojni primjeri korištenja vabilica. Posebno je intenzivno korištenje vabilica na na prostoru Lijevča polja, u Posavini, Semberiji, kao i na kraškim poljima od Trebinja do Bosanskog Petrovca.
Ovim putem upućujemo zahtjev nadležnim ministarstvima, inspektorima i odgovornim lovačkim savezima i udruženjima da u skladu sa propisanim obavezama spriječe krivolov na prepelicu korištenjem vabilica i drugih zakonski nedozvoljenih sredstava. Takođe, pozivamo sve druge pojedince i organizacije da u slučaju krivolova na prepelicu ili pronalaska za lov nedozvoljenih sredstava poput mreža za hvatanje ptica, elektronskih vabilica i sl, iste radnje odmah prijave nadležnim inspekcijama ili našim udruženjima.
Prepelica (Coturnix coturnix) je vrsta iz reda divljih koka koja se gnijezdi se na prostoru zapadnog Palearktika od Engleske i Španije na zapadu do jezera Bajkal u Rusiji na istoku, uključujući i usku zonu na sjeverozapadu Afrike. Prema podacima BirdLife International evropska populacija prepelice u zadnjih 40 godina je opala za više od 50%. Zbog navedenog stanja ova vrsta je zaštićena u najvećem broju evropskih zemalja kao što su Austrija, Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Mađarska, Holandija, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Velika Britanija.
Prema posljednjim istraživanjima procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini gnijezdi između 5.000 i 10.000 parova prepelice. Uz konstantan pritisak u vidu loših praksa upravljanja i intenzivnog uništavanja staništa, loših zakonskih rješenja, manjka inspekcije na terenu i korištenja nedozvoljenih sredstava u lovu, uslovili su da je naša matična populacija svakim danom sve više ugrožena.
S obzirom da je zakonom loše uređeno vrijeme lova ove vrste, od 1. avgusta i traje do 30. septembra, kada sezona gnježđenja još uvijek nije u potpunosti završena, na velikom udaru se nalazi naša matična populacija prepelice. S druge strane, masovno korišćenje elektronskih vabilica, što zakonski nije dozvoljeno, dovodi do privlačenja velikog broja jedinki koje postaju laka meta. Ovako neselektivno i prekomjerno ubijanje mogli bi dovesti u poziciju da se brojnost ove vrsta u narednim godinama smanji u toj mjeri da će biti potrebno uvesti stroge mjere zaštite.
Napominjemo da je krivolov jedan od najvećih pritisaka na ptice, jer pored nekontrolisanog smanjenja brojnosti pojedinih vrsta, istovremeno za posljedicu ima stradavanje drugih nelovnih vrsta, među kojima i mnoge ugrožene i zakonski zaštićene vrste.
U narednom periodu organizacije potpisnice ovog saopštenja kroz kampanje i druge javne istupe nastavit će borbu protiv krivolova u Bosni i Hercegovini.
Za više informacija:
Dražen Kotrošan, 061/356-670, kotrosan@bih.net.ba, Ornitološko društvo “Naše ptice”
Jovica Sjeničić, 066/783-051, dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta
Nataša Crnković, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu
Copyright © 2014 DIZB